Što podučavati o holokaustu?

Država je bila pokrovitelj holokaustu, bio je to sustavni progon i ubojstva Židova koje je provodila nacistička Njemačka i njezini suradnici između 1933. i 1945. Genocid se provodio na cijelom kontinentu, uništio je ne samo pojedince i obitelji, već i zajednice i kulture koje su se razvijale stoljećima. Holokaust se dogodio u kontekstu progona i ubojstava od strane nacista koji su ciljali i na brojne dodatne skupine. Nastava i aktivnosti uvijek bi trebale pomoći učenicima da unaprijede svoje znanje o ovom uništavanju bez presedana te sačuvaju sjećanje na progonjene i ubijene pojedince i skupine. Nastavnike i učenike trebalo bi poticati i osnaživati u promišljaju o moralnim, političkim i društvenim pitanjima koja je postavio holokaust te njihovoj važnosti u današnje vrijeme.

Ovo je izvadak iz Preporuka za podučavanje i učenje o holokaustu; cijeli dokument učitajte ovdje

Nastava i učenje o holokaustu varirat će ovisno o nacionalnom i lokalnom kontekstu. Taj će kontekst biti posložen po odlukama, znat će se koja se pitanja dublje istražuju te ona koja se propituju kraće. Ipak, vrijeme potrebno za nastavu o holokaustu mora biti dovoljno da bi učenici mogli odgovoriti na sljedeća pitanja na smislen, a ne površan način:

  • Koji su bili povijesni uvjeti i ključne faze u procesu ovog genocida?
  • Zašto i kako su ljudi sudjelovali ili postali suučesnici u ovim zločinima?
  • Kako su Židovi odgovorili na progone i masovna ubojstva?
  • Zašto i kako su se neki ljudi odupirali ovim zločinima?

Problemi i pitanja koja se postavljaju u ovom odjeljku nisu iscrpni, već temeljni skup ciljeva učenja i sadržaja. Imajte na umu da će se nedoumice vezane za holokaust s vremenom mijenjati; pitanja koja se danas ne čine relevantna mogu postati vrlo važna u budućnosti. Imajući na umu ove važne napomene, nastavnici se potiču da omoguće učenicima istraživanje problema i pitanja koja slijede.

Što učiti: temeljni povijesni sadržaj

Država je bila pokrovitelj holokausta, bio je to sustavni progon i ubojstva Židova koje je provodila nacistička Njemačka i njeni suradnici između 1933. i 1945. Genocid se odvijao na cijelom kontinentu, uništio je ne samo pojedince i obitelji, već i zajednice i kulture koje su se razvijale stoljećima.

  • Koje su bile ključne faze, prekretnice i odluke u procesu genocida?
  • Kako i zašto su ljudi počinili/sudjelovali/postali suučesnici u tim zločinima?
  • Kako su Židovi reagirali na progone i masovna ubojstva?

2.1 Područje i opseg holokausta 

Učenici trebaju znati i razumjeti da je holokaust bio genocid koji se odvijao na cijelom kontinentu, događaj koji ne samo da je uništio pojedince i obitelji, već i čitave zajednice i kulture koje su se u Europi stoljećima razvijale.

2.2 Zašto i kako se dogodio 

Učenicima treba pružiti priliku da istraže zašto i kako se holokaust dogodio, uključujući:

  • Koje su bile ključne faze, prekretnice i odluke u procesu genocida?
  • Kako su i zašto ljudi sudjelovali/počinili/postali suučesnici u ovim zločinima?
  • Kako su Židovi reagirali na progone i masovna ubojstva?

2.3 Kontekst i razvoj 

Da bismo razumjeli kako je holokaust bio moguć, potrebno ga je razmotriti iz više perspektiva i u kontekstu različitih procesa, a sljedeća pitanja mogu poslužiti kao polazište. U cijelosti je ključno uključivanje veza te ispitivanje nacionalnog i lokalnog konteksta.

2.3.1 Prethodnici holokaustu

  • Što je bio europski antisemitizam i kako je bio povezan s kršćanskim učenjima?
  • Kako su se u 19. stoljeću razvili antisemitizam i rasno mišljenje i u kakvoj su vezi s nacionalističkim ideologijama?
  • Kakav su utjecaj, u međuratnom razdoblju, imali Prvi svjetski rat i politički razvoj u Europi na židovsko/nežidovske odnose?

2.3.2 Uspon nacista, njihov svjetonazor, njihova rasna ideologija i politička praksa

  • Kako su i zašto nacisti ciljali na Židove i ostale u svojoj propagandi i politici?
  • Kako je uspostava nacionalsocijalističke diktature, posebno ukidanje temeljnih prava i izopačavanje vladavine zakona, utrla put holokaustu i kako je njemačko društvo reagiralo na taj proces?
  • Kako su u predratnom razdoblju nacisti naročito ciljali na prava i imovinu Židova?
  • Kako je svijet reagirao na nacističku vlast i politiku?

2.3.3 Tijek i razvoj holokausta u kontekstu Drugog svjetskog rata

  • Kako su nacisti radikalizirali progon Židova nakon što je nacistička Njemačka započela Drugi svjetski rat i kako je na to utjecao tijek rata?
  • Kako su i zašto nacisti organizirali eksproprijaciju Židova i kako je to utjecalo na njihove šanse za preživljavanje?
  • Kakve vrste geta su postojale i kako su geta bila korištene prilikom odvajanja, koncentriranja i progona zajednice?
  • Kako su mobilne postrojbe za ubijanje (Einsatzgruppen) mogle ubiti stotine tisuća Židova u roku od pola godine nakon njemačke invazije na Sovjetski Savez?
  • U kojoj su fazi nacisti donijeli odluku o pokušaju ubijanja svih europskih Židova?
  • Kako je masovno ubojstvo osoba s invaliditetom otvorilo put sustavnom ubijanju Židova?
  • Kako su nacisti koristili logore smrti i druge logore kako bi realizirali svoju namjeru „konačnog rješenja europskog židovskog pitanja”?
  • Kakav je utjecaj na progon imala suradnja ili otpor, kod savezničkih zemalja s Njemačkom/okupiranim zemljama?
  • Kakvu je ulogu imao poraz nacističke Njemačke i njenih saveznika u zaustavljanju holokausta?

2.3.4 Nakon rata: neposredno iza rata

  • S kojim su se izazovima suočili preživjeli holokausta nakon oslobođenja? Kako se situacija preživjelih Židova nakon oslobođenja razlikovala od situacije nežidovskih žrtava progona
    i ratovanja?

  • Koji elementi tranzicijske pravde su osigurani nakon završetka nacističkog režima i rata u Europi? Na koji su način bili uspješni? Što nije postignuto?

2.4 Konceptualno razumijevanje 

  • Učenici bi trebali biti u mogućnosti razlikovati različite masovne zločine koje su počinili nacisti i njihovi suradnici, svaki zločin s vlastitim uzrocima i ishodima.

    Pitanja koja treba uzeti u obzir mogu uključivati:

  • Koje su skupine postale žrtve nacističkog progona i masovnih ubojstava, zbog kojih motiva i s kakvim ishodima?

  • U kakvom je odnosu genocid nad Židovima u odnosu na druge zločine koje su počinili nacisti i njihovi suradnici, uključujući genocid nad Romima i Sintima?

2.4.1 Odgovornost

  • Ako učenici počinju shvaćati kako je holokaust bio moguć i počinju razmatrati koja se to pitanja i danas mogu postaviti društvima, tada oni trebaju shvatiti da nije dovoljno ograničiti odgovornost za ove zločine na Hitlera i naciste.

    Pitanja koja treba uzeti u obzir mogu uključivati:

  • Tko je bio odgovoran i suodgovoran, koje su im bile motivacije? Koje su razlike između odgovornosti i suučesništva?

  • Muškarci su pretežno bili uključeni u akcije ubojstva, ali kakve su sporedne uloge imale žene, kakvu su one odgovornost snosile za te zločine?

  • Kakvu je ulogu imalo lokalno nežidovsko i židovsko stanovništvo (uključujući spašavanje i suradnju)?

  • Kakve je stavove zauzela većina stanovništva u okupiranim zemljama prema progonu i ubojstvima Židova?

  • Tko su bili pojedinci i skupine koje su najviše riskirale kako bi pomogli spasiti Židove? Što ih je motiviralo? Što je spriječilo ili obeshrabrilo druge da poduzmu slične akcije?

  • Što se znalo o progonu i ubojstvima Židova i kada?

  • Kako je svijet reagirao na informacije o progonu i ubojstvima Židova?

  • Što se znalo o genocidu nad Romima i zašto to nije privuklo pažnju izvan regija kojima su dominirali nacisti?

  • Što su učinili saveznici, neutralne zemlje, crkve i ostali da bi spasili žrtve nacističkih zločina, jesu li mogli učiniti više?

2.4.2 Sposobnost žrtava da djeluju neovisno

Važno je da se holokaust ne gleda samo iz perspektive počinitelja, njegovih izvora, djela ili pripovijesti. Židovi i ostale ciljane žrtve moraju biti prikazane na povijesnoj pozornici kao pojedinci i zajednice sa svojim kontekstima i povijesti prije nego kao pasivni objekti za masovno ubijanje. Zato, nastavnici trebaju omogućiti učenicima da prepoznaju da su žrtve imale sposobnost neovisnog djelovanja te da su na zločine koji su se odvijali odgovarale najbolje što su mogle s obzirom na svoje prethodno razumijevanje svijeta i svog mjesta u njemu te tadašnje dostupne informacije. To može uključivati propitivanje:

Život prije rata

● Kako su Židovi živjeli u svojim matičnim zemljama i kako su na njihov život utjecali progoni koje su pokrenuli nacisti, njihovi saveznici i suradnici?

Odgovori i otpor

  • Kako su nacisti izolirali Židove od ostatka društva? Kako su Židovi odgovorili na ovu izolaciju?
  • Koje su karakteristike židovskog vodstva, obrazovanja, zajednice, vjerske prakse i kulture tijekom holokausta?

  • U kojoj su mjeri i na koji način Židovi mogli pružiti otpor? Do koje su razine to stvarno i učinili? Što ih je ograničavalo, a što osnaživalo u odlukama i akcijama otpora?

  • Je li nacistički progon različito utjecao na muškarce, žene i djecu te kako su oni reagirali?

2.4.3 Relevantnost holokausta za suvremena pitanja

Učenici trebaju dobiti priliku da prodiskutiraju važnost povijesnog iskustva holokausta u odnosu na današnje vrijeme. Pitanja koja se mogu postaviti uključuju:

  • Kako proučavanje progona žrtava nacističke ideologije može unaprijediti razumijevanje utjecaja koje kršenje ljudskih prava ima na društva danas? Što nam to posebno
    može reći o vezama između stereotipa, predrasuda, „žrtvenih janjaca”, diskriminacije, progona i genocida?

  • Kako znanje o židovskim izbjeglicama prije, za vrijeme i nakon holokausta može biti relevantno za razumijevanje suvremenih izbjegličkih kriza?

  • Što nam učenje o holokaustu može reći o procesu genocida, znakovima upozorenja koji prethode genocidu te mogućnostima intervencije koje bi mogle ojačati suvremene napore na sprječavanju genocida?

  • Postoje li konteksti u kojima uporaba slika i diskursa holokausta nije korisna ili je zapravo problematična? Postoje li prikazi holokausta koji su posebno problematični?

Učitajte cjelokupne Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu ovdje

 

Ostale izvatke iz Preporuka pročitajte ovdje: