Working Definitions & Charters

Radna definicija materijala povezanih s Holokaustom Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust

Materijali povezani s Holokaustom moraju potjecati iz razdoblja od kraja Prvog svjetskog rata sve do zatvaranja logora za raseljene osobe 1950.-ih, te se moraju odnositi na pravni, politički, društveni, ekonomski i kulturni status skupina koje su postale predmetom državne politike i/ili progona tijekom središnjeg razdoblja 1933.–1945. Iznimke od ovih vremenskih parametara uključuju materijale sa suđenja za ratne zločine povezane s Holokaustom; svjedočanstva o Holokaustu i njegovim poricateljima; komemoraciju i obilježavanje sjećanja na Holokaust; materijale povezane s imovinom i naknadama i zapise koji su dio većih zbirki, ali ostaju relevantni za povijest Holokausta.

Vrste materijala uključuju, ali nisu ograničene na:

  1. Tekstualne zapise, uključujući, ali ne ograničavajući se na vladine dokumente, pravne postupke, institucionalne zapise, osobne dokumente, dnevnike, memoare i korespondenciju;
  2. Elektroničke kopije, faksimile, odljeve, mikrofilmove i fotografske reprodukcije;
  3. Papirnata djela, uključujući, ali ne ograničavajući se na brošure, najave, reklame, letke, plakate i karte;
  4. Snimke i filmove;
  5. Audio i video intervjue;
  6. Knjige, pamflete, rukopise i prijepise;
  7. Glazbene snimke i partiture; i
  8. Originale i kopije fotografija, fotoalbume, prozirnice i negative fotografija.

Materijali relevantni za proučavanje Holokausta pružaju informacije iz širokog raspona tematskih područja, od kojih se najvažnije odnose na sustavno i državno sponzorirano ubojstvo približno šest milijuna Židova i približno pola milijuna Roma u Europi i Sjevernoj Africi od strane nacističkog režima i njegovih kolaboracionista. Osim toga, takvi materijali pružaju informacije iz širokog raspona povezanih tematskih područja. Ta tematska područja mogu uključivati:

  1. Prijeratni zajednički život skupina žrtava u područjima zahvaćenim Holokaustom;
  2. Uspon nacista na vlast u Njemačkoj i uspon fašizma i etnički orijentiranih ideologija i politika u drugim europskim državama;
  3. Nacističku „znanost“ o rasama i propagandnu kampanju protiv Židova, Roma i drugih skupina koje su bile na meti nacista prije početka Drugog svjetskog rata i Holokausta;
  4. Nacističku antižidovsku politiku 1930.-ih;
  5. Bijeg skupina žrtava iz Europe pod nacističkom okupacijom;
  6. Zajednice izbjeglica u raznim zemljama;
  7. Odgovor (ili nedostatak odgovora) međunarodne zajednice na uspon nacizma i progon Židova i drugih skupina;
  8. Politike i prakse nacističke okupacije;
  9. Hapšenja, deportacije i ubojstva europskih Židova;
  10. Masovno strijeljanje koje su provodile Einsatzgruppen, druge njemačke jedinice, domaća policija, pomoćne jedinice i kolaboracionisti;
  11. Geta, koncentracijske logore, radne logore i centre za ubijanje;
  12. Sudbine Poljaka, Roma, homoseksualaca, Jehovinih svjedoka, osoba s tjelesnim i mentalnim invaliditetom, sovjetskih ratnih zarobljenika, političkih neprijatelja i drugih skupina na meti tijekom Drugog svjetskog rata;
  13. Progon domorodačkog stanovništva kao i progon koji je provodilo domorodačko stanovništvo u dijelovima Europe pod kontrolom nacista i dijelovima koji su bili saveznici nacistima;
  14. Nacističke kolaboracioniste u relevantnim zemljama;
  15. Režime nacističkih satelitskih država i njihov tretman stanovništva pod njihovom kontrolom;
  16. Otpor nacističkoj politici i djelovanju;
  17. Spašavanje;
  18. Život u skrivanju tijekom Holokausta;
  19. Otkrivanje i razotkrivanje radnih i koncentracijskih logora te logora smrti;
  20. Oslobođenje osoba koje su preživjele Holokaust;
  21. Traženje i privođenje ratnih zločinaca;
  22. Suđenja za ratne zločine;
  23. Iskustva preživjelih nakon oslobođenja;
  24. Brichu i druge pokrete za bijeg i spašavanje;
  25. Židovska iskustva u logorima za raseljene osobe i drugdje nakon oslobođenja;
  26. Imigraciju u Palestinu, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje nakon rata;
  27. Zahtjeve za povrat i odštetu;
  28. Sjećanje na obilježavanje Holokausta;
  29. Povijesna povjerenstva koja sponzorira država; ili
  30. Suvremenu dokumentaciju o poricanju i iskrivljavanju Holokausta.

Objavljeni rezultati istraživanja razlikovat će, u najvećoj mogućoj mjeri, iskustva i podatke koji se odnose na zapise relevantne za proučavanje Holokausta od onih relevantnih za druge nacističke zločine.